IZBORI 2015: Što se promijenilo u odnosu na 2011.?

Kada je prošla izborna noć, kada su iskomentirani osnovni rezultati te kada još ništa ne znamo o sastavu buduće Vlade, vrijeme je da se pozabavimo malo brojevima i trendovima. Za početak, postavlja se pitanje u kojem smjeru i za koliko “stupnjeva” se pomaknulo političko klatno od zadnjih parlamentarnih izbora 2011. godine. Ako bi gledali samo ishod u parlamentu, dalo bi se zaključiti kako se klatno pomaknulo u desno. No, sam ishod u smislu broja zastupnika nije pouzdan indikator za odgovor na to pitanje. Potrebno je pogledati broj i udio birača osnovnih političkih blokova te promjene koje su se dogodile. Naravno, s obzirom na promjenjive sastave koalicija, ali i političke pozicije pojedinih aktera, takvu usporedbu nije moguće napraviti posve precizno i egzaktno, ali je ipak moguće izvući određene grube zaključke.

Kada je u pitanju lijevi blok, usporedba jasno pokazuje da je glavni lijevi blok izgubio značajan broj glasova između dvojih izbora. Kukuriku koalicija je 2011. osvojila oko 958.000 glasova dok su Hrvatska raste te IDS-ova koalicija 2015. osvojile ukupno oko 785.000 glasova, što znači pad od oko 18% u apsolutnom broju glasova (vidi tablica pri kraju teksta). Međutim, Hrvatska raste 2015. godine uključuje i Hrvatske laburiste, pa kada bi se rezultatima Kukuriku koalcije 2011. godine pridodali i glasovali Laburista, tada bi pad bio znatno veći, čak oko 27%. Međutim, politička pozicija Hrvatskih laburista 2011. godine bila je znatno drugačija nego 2015. Na prošlim izborima Laburisti su zapravo pripadali “trećem bloku” (u ovoj tablici u kategoriji “Ostali”) jer su zapravo imali retoriku (lijeve) protestne stranke koja se pokušava pozicionirati kao alternativa i SDP-u i HDZ-u. Birači koji su 2011. glasali za Laburiste iz tih razloga, danas su sigurno glasali za nekog drugog (Most). Zbog toga primjerenijom smatram usporedbu bez broja glasača Hrvatskih laburista 2011. godine.

Međutim, za potpuniju sliku pozicije lijevog bloka u obzir valja uzeti i rezultate “otpadnika” od SDP-a i HNS-a, dakle ORaHa i Uspješne Hrvatske (Čačić i Josipović). Kada se oni dodaju u brojke (nije navedeno u tablici), tada ispada da je ljevica “sačuvala” oko 90% svojih glasova iz 2011. godine (baza samo glasovi Kukuriku koalicije iz 2011. godine).

Domoljubna koalicija desnice i desnog centra okupila je pet aktera/lista koji su ostvarili značajan rezultat 2011. godine (ostale manje stranke nemam izvučene za 2011. godinu, uključujući i Hrast, koji se u međuvremenu raspao na nekoliko frakcija). Tih pet lista 2011. godine je osvojilo ukupno oko 824.000 glasova. Domoljubna koalicija je 2015. godine osvojila oko 746.000 glasova, što znači pad od oko 9 posto u odnosu na 2011. godinu. Valja istaknuti i kako Domoljubna koalicija nije povećala udio, dapače neznatno ga je smanjila, svojih glasova u odnosu na 2011. godinu. Naime, pet lista koje danas čine Domoljubnu koaliciju su zajedno 2011. godine osvojile 35,3% od tada izašlih birača, dok je Domoljubna koalicija 2015. godine osvojila 34,2% glasova birača izašlih 2015. godine (baza: važeći listići)!

Zanimljivost je i kako je ukupan broj glasova desnice i desnog centra zapravo pao od 2011. godine. Naime, uz četiri lista koje sada čine Domoljubnu koaliciju (bez koalcije BUZ-PGS-HRS jer je tu koaliciju tada vodio Ljubo Jurčić te se ona ne može svrstati jednoznačno u desni centar) 2011. značajne rezultate ostvarili su HSP, HDSSB i Hrast. Ukupno tih sedam lista osvojilo je 2011. oko 926.000 glasova, dok su Domoljubna koalicija, HDSSB, Koalcija Konzervativaca i HSP-a te U ime obitelji 2015. osvojili oko 8141.000 glasova, što je pad od oko 13%. Prema tome, ispada da je desnica i desni centar u cjelini uspio zadržati nešto manje birača od ljevice i lijevog centra.  Naravno, “zadržavanje” podrazumijeva zadržavanje i preferencije i motivacije za izlazak na izbore.

Stranke koje jednoznačno možemo svrstati na lijevi centar ili ljevicu (Hrvatska raste, IDS, ORaH, Uspješna Hrvatska) su 2015. godine osvojile 858.000 glasova, dok su stranke koje jednoznačno možemo svrstati u desni centar i desnicu (Domoljubna koalicija, Konzervativic + HSP, HDSSB, te U ime obitelji) osvojile oko 814.000 glasova, što znači da ljevica osvojila oko 39% glasova, a desnica oko 37%. Ove procjene ne uključuju male liste s obije strane, ali ne vjerujem da bi one bitno promijenile zaključak da su dva osnovna bloka podjednake veličine.

S obzirom da su oba glavna bloka pala u broju glasova, logična je posljedica da su rasli “treći” (u tablici Ostali). Sve ostale strane su 2011. osvojile oko 429.000 glasova, dok su 2015. osvojile 651.000, što je porast za oko 52%. Međutim, ako iz “ostalih” 2015. isključimo otpadnike od Kukuriku koalicije, ORaH i Uspješna Hrvatska, a ako u bazu za 2011. dodamo glasove Hrvatskih laburista (kao tada glavnu protestnu stranku), tada bi taj rast bio tek 5%! Međutim, udio u glasovima je porastao s oko 23,5% na oko 26,5%.

Da bi cijela matematika štimala, valja znati i da je na ove izbore izašlo oko 6% manje birača nego 2011.

Tablica 1 – Usporedba broja glasova 2011. i 2015. osnovnih blokova

Izbori 2011. godine Izbori 2015. godine Omjer u odnosu na 2011
Kukuriku koalicija 958318 Hrvatska raste 742653 82%
Hrvatski laburisti 121785 IDS-PGS-Lista za Rijeku 42193
Ukupno 1080103 Ukupno 784846 73%
HDZ 548198 Domoljubna koalicija 746294 91%
HSS 71450
HSLS 72469
BUZ-PGS-HRS 66240
HSP AS-HČSP 65547
Ukupno 823904
Ostali 428593 Ostali 651170 152%
UKUPNO 2332600 UKUPNO 2182310 94%

Zaključno, ova analiza pokazuje da je Kukuriku koalicija izgubila značajan dio svojih birača, međutim većina bivših birača te koalcije je ostala u “lijevoj orbiti”. S druge strane, HDZ je bio posve neuspješan u privlačenju novih birača, a Domoljubna koalicija je u cjelini ostvarila negativnu sinergiju. Dakle, HDZ se spasio od poraza pukom mehanikom koaliranja, te uopće nije profitirao na kritici vlasti. U cjelini, ljevica i lijevi blok je i 2015. ostao nešto jači od desnice i desnog centra (ako se uzmu u obzir samo najznačajniji igrači, nisam zbrajao i svrstavao svaku od malih lista), što pokazuje kako Hrvatska nije “prirodno desno orijentirana”, kako se često zdravorazumski misli. Neosporno je da je rasla “alternativa” etabliranim strankama, a za same rezultate izbora još je važnije da su se glasovi “alternative” koncentrirali u jednu listu – Most.

About the author

dragan

View all posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *