Iako to nema gotovo nikakve reperkusije na sam ishod izbora, povremeno se uz sam izborni dan vode rasprave o tome kada koje skupine birača (demografski i politički) izlazne na birališta. Tako postoje teze da ako je na biralištima gužva prijepodne, tada se može pretpostaviti dobar rezultat HDZ-a i konzervativnih stranaka, jer se pretpostavlja da na birališta tada izlaze vjernici pri povratku s mise. Postoje i nagađanja kako mladi na izbore izlaze popodne, pred zatvaranje birališta itd. Međutim, koliko je meni poznato, do sada nisu postojali bilo kakvi podaci na temelju kojih bi se takve teze mogle temeljiti, odnosno provjeriti. Jedini izvor podataka koji može poslužiti za rekonstrukciju dinamike izlaska na izbore tijekom izbornoga dana, te razlike prema pojedinim skupinama, jesu podaci iz izlaznih anketa. No, čak niti iz izlaznih anketa, prema tehnologiji njihovog provođenja koja se primjenjuje u Hrvatskoj, nije moguće tu stvar do kraja precizno rekonstruirati, ali je ipak moguće dobiti određeni dojam.
Zahvaljujući kolegama iz Ipsosa, u ovom blogu su prezentirani podaci o dinamici izlaska na birališta različitih skupina birača prema spolu, dobi, stupnju obrazovanja, veličini naselja te političkim preferencijama. Pri interpretaciji prezentiranih podataka treba imati na umu da oni nisu do kraja precizni jer ne postoji zabilježeno točno vrijeme anketiranja ispitanika (dakle, vrijeme kada je on izašao s birališta), s obzirom na to da ispitanici ispunjavaju upitnik na papiru (dakle ne na nekom elektronskom uređaju koji bi zabilježio točno vrijeme anketiranja). Podaci koje ovdje prezentiram odnose se zapravo na vrijeme unosa podataka u centralnu bazu podataka, a koje se događa s određenim zakašnjenjem u odnosu na vrijeme kada je određena osoba bila anketirana (izašla s birališta). Ovisno o dobu dana, to zakašnjenje se kreće od nekoliko sati (ujutro) do pola sata. Unos podataka započinje oko 10 sati ujutro, dok anketiranje traje od samog otvaranja birališta u 7:00. Svako biračko mjesto dojavljuje rezultate u bazu 4 do 5 puta tijekom dana, ali se unos podataka odvija kontinuirano od 10:00 do cca 19:20. Treba napomenuti da anketiranje završava između 18:00 i 18:45, ovisno o pojedinom biračkom mjestu. Na niže prezentiranim grafovima su prezentirani postotci birača određene skupine za koje su podaci uneseni u bazu u određenom polusatnom intervalu (npr. koliko posto od ukupnog broja muškaraca koji su glasali je glasalo do 10 sati)
Podaci o dinamici odziva birača s obzirom na spol pokazuju relativno male razlike koje upućuju na to da muškarci nešto češće izlaze na birališta u prijepodnevnim satima, dok žene nešto češće izlaze na birališta u poslijepodnevnim satima. Navedena razlika može se pokušati objasniti razlikama u dnevnoj dinamici obiteljski obveza (npr. odlazak u nabavku vs. priprema ručka).
Slika 1 – Dinamika izlaska na birališta prema spolu
Razlike prema dobi su znatno veće i uglavnom u sklad su očekivanjima. Stariji birači, pogotovo oni u dobi iznad 60 godina na birališta izlaze ujutro i prije podne, dok mlađi birači i birači srednjih godina češće izlaze u popodnevnim i večernjim satima. Zanimljivo je napomenuti da su mladi birači u dobi između 18 i 29 “dominantni” na biralištima između 13 i 17 sati, dok im se pred zatvaranje birališta pridružuju i oni u dvjema srednjim generacijama, a pogotovo u dobi između 30 i 44 godine.
Slika 2 – Dinamika izlaska na birališta prema dobi
S obzirom na obrazovanje, niže obrazovani (oni bez završene osnovne škole ili sa završenom samo osnovnom školom) češće izlaze na birališta ujutro i prije podne, dok oni sa srednjoškolskim ili visokim obrazovanjem češće na birališta izlaze poslije podne, pogotovo nakon 16 sati.
Slika 3 – Dinamika izlaska na birališta prema obrazovanju
S obzirom na veličini naselja nema tako jasnih obrazaca, ali ipak se može zamijetiti da birači iz većih urbanih naselja češće izlaze poslijepodne. No, navedena razlika je vjerojatno uvjetovana njihovim demografskim obilježjima (dob, obrazovanje).
Slika 4 – Dinamika izlaska na birališta prema veličini naselja
Najzanimljivije su razlike s obzirom na političke preferencije (zato sam to ostavio za kraj :)). Rezultati pokazuju da birači obiju velikih stranaka (u ovom slučaju dviju dominantnih koalicija) češće na birališta izlaze ujutro i prije podne, i tu postoji tek neznatna “prednost” za desnu koaliciju, što znači da teza o masovnom izlasku nakon mise kao prediktoru ishoda izbora baš i ne drži vodu. S druge strane, birači Živog zida su češće na birališta izlazili poslije podne i pred zatvaranje birališta. Birači Mosta su bili u “prosjeku” više manje tijekom cijelog dana, osim što su ujutro i prije podne manje zastupljeni, a nešto više pred samo zatvaranje birališta.
Slika 5 – Dinamika izlaska na birališta prema političkim preferencijama
Zaključno, podaci potvrđuju neke uvriježene dojmove, kao što su oni da na birališta ujutro izlaze prije svega stariji birači, a što onda znači niže obrazovani, dok mlađi češće izlaze poslijepodne i pred zatvaranje birališta. S druge strane, otkrili smo da postoje neke razlike među spolovima u ovom pogledu kao i s obzirom na stupanj obrazovanja (vjerojatno uvjetovano i dobnim razlikama). Također, pokazuje se da obije velike stranke imaju vjerne birače koji “hrle” na birališta odmah po njihovom otvaranju i u prijepodnevnim satima, dok su “izazivači” nešto zastupljeniji poslijepodne.
p.s. Isprika ako ste imali problema s učitavanjem grafova i njihovom preglednošću. Eksperimentiram s plugin-ima za vizualizaciju podataka i čini mi se da ovog više neću koristiti.
