Trendovi_2015

Dinamična 2015.: od predsjedničkih do parlamentarnih izbora

U kontekstu rasprave “kome je Most više uzeo” relevantno je pogledati i kretanje rejtinga izbornih aktera u određenom periodu prije izbora. Za potrebe takve analize koristim podatke iz redovitog mjesečnog istraživanja Ipsosa pod nazivom Crobarometar. Radi se o terenskom istraživanju koje se provodi svaki mjesec u istom periodu u mjesecu (1. do 15.), istom metodologijom (anketa licem u lice u kućanstvu ispitanika s tajnim izjašnjavanjem na pitanju o stranačkim preferencijama) te na uzorku iste vrste (stratificirani, slučajni uzorak). Takvi podaci su pogodni za praćenje rejtinga jer se smanjuje mogućnost oscilacije zbog promjene određenog elementa metodologije istraživanja. Ukupni uzorak iznosi 1000 ispitanika, ali se radi o populaciji 15+, što znači da je punoljetnih birača u takvom uzorku obično oko 960. Rezultati koji su prikazani odnose se na one punoljetne osobe koje su iskazale namjeru izlaska na izbore, što znači da je efektivna veličina uzorka oko 750 ispitanika. Pogreške uzorka se kreću oko 3,4% za rejtinge na razini od oko 35% (Domoljubna koalicija i Hrvatska raste), 2,5% za rejtinge na razini oko 15% (Most), oko 1,5% za rejtinge na razini oko 5% te oko 1% za rejtinge oko 2%.

Uz podatke Crobarometra u graf sam uvrstio i posljednje predizborno istraživanje kojeg je Ipsos krajem listopada proveo za potrebe Dnevnika Nove TV , navedeno istraživanje je provedeno po izbornim jedinicama, na uzorku od oko 400 ispitanika po izbornoj jedinici, a prikazani podaci se odnose na projekciju postotaka na nacionalnoj razini temeljem realnog udjela izbornih jedinica u ukupnom broju birača. Na kraju su dodani i rezultati izbora na nacionalnoj razini, bez glasova manjina i dijaspore.

Usporedivosti radi, podaci za koaliciju Hrvatska raste su zbrojeni s rezultatima za IDSovu koaliciju, s obzirom na to da se tijekom 2015. godine mijenjao sastav lijeve koalicije koji je korišten u istraživanju. Do srpnja, u istraživanju je mjeren rejting Kukuriku koalicije (SDP-HNS-IDS-HSU), u kolovozu su im pridodani Laburisti, dok je od rujna izostavljen IDS. Kada bi se ostavili takvi podaci, promjene u trendovima bi bile odraz promjene sastava koalicije, a ne promjena raspoloženja birača, što bi otežalo zaključivanje o učincima pojave i jačanja Mosta. Treba napomenuti i da se rejting stranke Milana Bandića sve do predizbornog istraživanja odnosi samo na njegovu stranku, bez koalicijskih partnera.

Rezultati prikazani u grafu prije svega pokazuju visoku stabilnost rejtinga Domoljubne koalicije tijekom cijele 2015. godine. Domoljubna koalicija je svoj vrhunac očito dosegnula krajem 2014. i početkom 2015. godine te od tada stagnira, s obzirom da nije bilo statistički značajnih promjena (većih od pogreške uzorka) niti jasnog uzlaznog ili silaznog trenda. Oni u predkampanji ili kampanji nisu niti dobili niti izgubili značajniji kontingent birača.

S druge strane, za lijevu koaliciju (Hravtska raste + IDS ili Kukuriku + Laburisti), 2015. godina je bila vrlo pozitivna. Ušli su u 2015. godinu sa značajnim zaostatkom za desnom koalicijom, koja je u pravilu iznosila 5 do 6 postotnih poena, a u travnju i više od 10! Međutim, prijelomni trenutak za lijevu koaliciju se dogodio krajem svibnja i početkom lipnja, kada su “skočili” s razini podrške od oko 26% na razinu oko 30%, čime su praktički anulirali razliku u odnosu na Domoljubnu koaliciju. Na razini od oko 30% zadržali su se sve do listopada, da bi tijekom same kampanje dodatno povećali svoj rejting za oko četiri postotna boda. Čini se kako se vođenje kampanje ljevici isplatilo, jer je tek u kampanji uspjela dostići pa i prestići Domoljubnu koaliciju (napominjem, odnosi se i na koaliciju Hrvatska raste i IDS-ovu koaliciju zajedno).

Dinamično je bilo i kada su u pitanju pozicije ostalih aktera, što se prije svega odnosi na ORaH, Živi zid i na kraju Most. ORaH je u 2015. godinu ušao kao treća stranka, ali je već tada bio u silaznoj putanji, i to vrlo oštroj. Gotovo da je gubio dva do tri postotna boda u rejtingu po mjesecu, da bi u srpnju pao na razinu od oko 3%. Konačan pad se dogodio u samoj izbornoj kapanji kada je još malo kliznuo, na ispod 2% na nacionalnoj razini. Treba zamijetiti da se pad ORaHa događao nešto prije jačanja rejtinga lijeve koalicije, tako da nije bilo izravnog prelijevanja, ali se može pretpostaviti da su se birači od ORaHa vraćali SDP-ovoj koaliciji. Nakon što je ORaH počeo padati, Živi zid je čak jedno vrijeme rastao (možda i na račun ORaHa), tako da je od veljače do svibnja bio uvjerljiva treća opcija s podrškom oko 13%. No u svibnju se događa njihov strmoglavi pad (kojeg sada ne mogu objasniti!), nakon čega su se neko vrijeme zadržali na razini od oko 7%, da bi konačno pali na razinu od oko 5% u listopadu, dakle od početka predizborne i izborne kampanje.

Most se u ovoj anketi prati od ožujka, i odmah je “ušao” na relativnoj visokoj razini od oko 3,5% podrške na nacionalnoj razini. No, tada još nije bilo nikakvog znaka da ta stranka ima momentum i potencijal ostvarivanja rezultata kakav je na kraju ostvarila. Naime, sve do listopada su se kretali na razini od oko 3%, ali u listopad im se događa strelovit skok, kada im se podrška udvostručila na 6%, da bi u samo dva tjedana od Crobarometra do predizbornog istraživanja za Novu TV skočili na razini za još tri postotna boda na preko 9%. U preostala dva tjedna od provođenja predizbornog istraživanja do izbora skočili su još za oko četiri postotna boda. Ukupno, čini se da je Most privlačio oko dva posto biračkoga tijela tjedno od kraja rujna do izbora.

Rejtinzi Milana Badića 365 i HDSSB-a tijekom ovog perioda su uglavnom bili stabilni te u konačnici do izbora nisu niti dobili niti izgubili, slično kao i Domoljubna koalicija. No, sve ostale male stranke i liste su ponešto oscilirale na kumulativnoj razini, najprije su imali uzlazni trend od ožujka do kolovoza, kada se događa pad ORaHa i Živog zida, a potom blaži pad od kolovoza do izbora, od kada raste Most.

Valja spomenuti još i kategoriju neodlučnih birača, koji su normalna pojava u istraživanjima koja se provode znatno prije izbora. Njihov broj se također mijenjao tijekom ovog perioda. Od siječnja do travnja njihov udio je bio na razini od oko 8%, da bi od travnja počeo rasti, na 11 do 12%. To je period ubrzanog pada ORaHa i Živog zida. U posljednjem predizbornom istraživanju, te naravno na izborima, ta kategorija više ne postoji. Kako su u periodu od rujna do izbora rasli samo lijeve koalicije te Most, čini se da su oni zapravo pokupili većinu birača koji su ranije bili neodlučni. Inače, u ranijim izborima je postojala pravilnost da su većinu neodlučnih privlačile dvije vodeće stranke, HDZ i SDP. U pravilu na neodlučnima do Mosta nisu profitirale manje ili nove stranke.

Zaključno, navedeni podaci sugeriraju kako je Most prije svega uzeo neodlučne birače, od kojih je dio početkom 2015. godine simpatizirao ORaH ili Živi zid te u manjoj mjeri simpatizere manjih lista. Također, ovi podaci pokazuju da Most nije uzeo značajniji korpus simpatizera Domoljubne koalicije ali niti koalicije Hrvatska raste. Također, podaci pokazuju da su koalicija Hrvatska raste i Most jedini profitirali u predkampanji i službenoj kampanji, dok su svi ostali ili izgubili ili stagnirali.

About the author

dragan

View all posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *