{"id":100,"date":"2015-12-03T23:17:04","date_gmt":"2015-12-03T22:17:04","guid":{"rendered":"http:\/\/dragan.bagic.info\/wp\/?p=100"},"modified":"2015-12-03T23:17:04","modified_gmt":"2015-12-03T22:17:04","slug":"za-koga-su-glasali-duznici-u-chf-u","status":"publish","type":"post","link":"http:\/\/dragan.bagic.info\/wp\/blog\/2015\/12\/03\/za-koga-su-glasali-duznici-u-chf-u\/","title":{"rendered":"Za koga su glasali du\u017enici u CHF-u?"},"content":{"rendered":"

Jedna od tema koja me zanima iz podru\u010dja pona\u0161anja bira\u010da jest interesno glasanje<\/em>, kojeg radno mo\u017eemo definirati kao sklonost bira\u010da da svoj politi\u010dki odabir primarno temelje na konkretnoj materijalnoj koristi od odluka ili obe\u0107anja odre\u0111enog politi\u010dkog aktera. Takav model pona\u0161anja bira\u010da spada u naj\u010de\u0161\u0107e zdravo-razumske i lai\u010dke teorije o pona\u0161anju bira\u010da, uz onu o primarnoj svjetonazorskoj politi\u010dkoj orijentaciji (lijevo-desno). Ona podrazumijeva da \u0107e bira\u010di dati glas onom akteru koji mu “nudi vi\u0161e”, odnosno da \u0107e bira\u010di biti skloni dati glas strankama na vlasti ako su mu tijekom mandata ne\u0161to “dali”, kao znak zahvalnosti.<\/p>\n

Ovaj oblik politi\u010dkog pona\u0161anja najbolje se mo\u017ee mjeriti u odnosu na one politi\u010dke aktere koji se za glasove bira\u010da bore s pozicije vlasti, dakle one aktere za koje znamo da su odre\u0111enoj skupini gra\u0111ana donijeli odre\u0111enu konkretnu materijalnu korist. Naime, u toj situaciji ne postoji problem povjerenja u obe\u0107anje, s obzirom da je odre\u0111eno obe\u0107anje ispunjeno, odnosno odluka donesena i ta skupina je nedvojbeno dobila odre\u0111enu korist. Kod opozicije postoji interveniraju\u0107a varijabla (ne)povjerenja u obe\u0107anja. S obzirom na vrlo visoki stupanj politi\u010dkog cinizma, odnosno nepovjerenja bira\u010da u obe\u0107anja politi\u010dkih aktera, te\u0161ko je doista utvrditi izravnu vezu izme\u0111u obe\u0107anja aktera i odluke da se za njega glasa zbog konkretnog obe\u0107anja.<\/p>\n

Tijekom protekloga mandata Vlade Zorana Milanovi\u0107a kao najzna\u010dajnija odluka koja je odre\u0111enoj skupini donijela zna\u010dajnu izravnu materijalnu korist jest konverzija stambenih kredita podignutih u \u0161vicarskim francima u eure. Za ve\u0107inu ljudi i ku\u0107anstava iz te skupine navedena odluka donosi dugoro\u010dno zna\u010dajnu financijsku korist, prije svega u smislu smanjenja glavnice duga. Stoga je logi\u010dno pretpostaviti, ako prihvatimo teoriju o interesnom glasovanju, da je koalicija Hrvatska raste imala politi\u010dke koristi od te odluke, odnosno da je dobila podr\u0161ku nadproporcionalnog broja bira\u010da koji \u017eive u ku\u0107anstvima “optere\u0107enima” kreditima u CHF-u. Takva o\u010dekivanja su se i javljala u medijima prije i nakon dono\u0161enja odluke o konverziji. Neki \u010dak iznose tezu da je ta odluka osigurala lijevoj koaliciji momentu i omogu\u0107ila sustizanje desne koalicije.<\/p>\n

Kako bi provjerio navedenu tezu, te pridodao jo\u0161 slu\u010dajeva za znanstveni rad na ovu temu kojeg dugo imam u planu, zamolio sam kolege u Ipsosu da dodaju u Crobarometar pitanje koja mi omogu\u0107avaju identifikaciju osoba koje su osobno digle kredit u CHF-u, odnosno koje \u017eive u ku\u0107anstvu u kojem je neki drugi \u010dlan digao kredit u CHF-u. Podaci su prikupljeni u dva vala, u listopadu, neposredno prije izbora, te u studenom, nakon izbora. U listopadskom valu ispitanici su pitani za koju stranku ili koaliciju namjeravaju glasati, a u studenom za koju stranku ili koaliciju su glasali. Valja napomenuti da spajanje podataka iz ova dva vala pomalo zamu\u0107uje sliku kada su u pitanju rezultati za bira\u010de Mosta i ostalih stranaka, po\u0161to je izme\u0111u istra\u017eivanja u listopadu i izbora Most sna\u017eno rastao, a ostale stranke pale. No, odnos izme\u0111u dvije vode\u0107e koalicije je bio sli\u010dan kao na izborima, odnosno prije svega Hrvatska raste nije dodatno rasla, pa je onda spajanje tih podataka legitimno za testiranje hipoteze jesu li upravo oni imali neke posebne korosti od odluke o konverziji.<\/p>\n

Podaci pokazuju kako nema uvjerljivog dokaza da je lijeva koalicija imala izravne politi\u010dke koristi od konverzije kredita. Naime, udio bira\u010da koji su osobno podigli takav kredit ili \u017eive u ku\u0107anstvu u kojem je neki drugi \u010dlan podigao takav kredit je tek neznatno vi\u0161i me\u0111u bira\u010dima Hrvatske raste nego me\u0111u bira\u010dima drugih stranaka, odnosno ukupnoj populaciji, te ta razlika nije statisti\u010dki zna\u010dajna (Chi-Square test nije statisti\u010dki zna\u010dajan usprkos velikom ukupnom uzorku). Naime, udio takvih bira\u010da je tek za 0,5 postotnih bodova manji me\u0111u glasa\u010dima Domoljubne koalicije, a nije bitno ni\u017ei niti me\u0111u ostalim bira\u010dima koji su iza\u0161li na izbore. Jedino se zamje\u0107uje da su bira\u010di iz ove skupine zna\u010dajno rje\u0111i me\u0111u apstinentima, dakle ne\u0161to su vi\u0161e od prosjeka populacije iza\u0161li na birali\u0161ta. No, to je vjerojatno posljedica njihovih drugih obilje\u017eja (demografija).<\/p>\n\n\n\n\n\n\n\n\n\n
<\/td>\nn<\/td>\nImaju kredit u CHF-u<\/td>\nNemaju kredit u CHF-u<\/td>\n<\/tr>\n
Ukupno<\/td>\n1929<\/td>\n3,60%<\/td>\n96,40%<\/td>\n<\/tr>\n
Domoljubna koalicija<\/td>\n489<\/td>\n4,20%<\/td>\n95,80%<\/td>\n<\/tr>\n
Hrvatska raste<\/td>\n481<\/td>\n4,70%<\/td>\n95,30%<\/td>\n<\/tr>\n
Most<\/td>\n153<\/td>\n3,00%<\/td>\n97,00%<\/td>\n<\/tr>\n
Ostali<\/td>\n389<\/td>\n3,60%<\/td>\n96,40%<\/td>\n<\/tr>\n
Apstinenti<\/td>\n418<\/td>\n1,90%<\/td>\n98,10%<\/td>\n<\/tr>\n<\/tbody>\n<\/table>\n

Za podrobniji zaklju\u010dak analizu bi trebalo malo rafinirati pa procijeniti u\u010dinak ovog obilje\u017eja u odnosu na ostala, kao \u0161to su socio-demografska ili socio-ekonomska obilje\u017eja. Tako\u0111er, trebalo bi u regresiju uvrstiti i prethodno politi\u010dko pona\u0161anje. No, ova jednostavna analiza ukazuje kako \u0107e zaklju\u010dci i takve analize biti sli\u010dni, pogotovo \u0161to se mo\u017ee pretpostaviti da su bira\u010di iz skupine “\u017ertava CHF-a” i po drugim obilje\u017ejima bliski profilu tipi\u010dnih bira\u010da lijeve koalicije (vi\u0161i socio-profesionalni status, ne\u0161to vi\u0161i prihodi, ne\u0161to ve\u0107a koncentracija u gradovima), \u0161to bi zapravo moglo dodatno umanjiti efekt pripadanja ovoj skupini na politi\u010dki odabir. Kao ograni\u010denje ove analize se mo\u017ee uzeti i \u010dinjenica da su na isti na\u010din tretirani i bira\u010di koji su osobno nositelji kredita i \u010dlanovi njihovih ku\u0107anstava.<\/p>\n

Navedeni zaklju\u010dak donekle relativizira i \u010dinjenicu da u trenutku prije izbora ovi bira\u010di jo\u0161 nisu zapravo “konzumirali” ovu odluku, odnosno nisu izravno osjetili njezine posljedice. Mogu\u0107e je da zbog toga njezin efekt na politi\u010dko pona\u0161anje nije bio onakav kakav bi bio da su rje\u0161enja o konverzijama stigla na ku\u0107ne adrese prije izbora ili da su konverzije doista bile provedene. Valja navesti i da je u medijima tijekom listopada “podgrijavana” neizvjesnost da li \u0107e se konverzija doista i dogoditi, s obzirom na tu\u017ebe banaka Ustavnom sudu, te da li \u0107e one doista za ve\u0107inu biti povoljne\/korisne ili ne. Ta neizvjesnost je tako\u0111er mogla umanjiti efekt ovog poteza Vlade.<\/p>\n

Me\u0111utim, treba naglasiti kako se iz ove analize ne mo\u017ee zaklju\u010diti da odluka o konverziji kredita u CHF-u nije bila politi\u010dki korisna za lijevu koaliciju. Mogu\u0107e je da je takva odluka pobolj\u0161ala ukupni dojam o njihovoj vladavini me\u0111u \u0161irim krugom bira\u010da, te im olak\u0161ala dono\u0161enje odluke o (ponovnom) glasanju za te stranke.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Jedna od tema koja me zanima iz podru\u010dja pona\u0161anja bira\u010da jest interesno glasanje, kojeg radno mo\u017eemo definirati kao sklonost bira\u010da da svoj politi\u010dki odabir primarno temelje na konkretnoj materijalnoj koristi od odluka ili obe\u0107anja odre\u0111enog politi\u010dkog aktera. Takav model pona\u0161anja bira\u010da spada u naj\u010de\u0161\u0107e zdravo-razumske i lai\u010dke teorije o pona\u0161anju bira\u010da, uz onu o primarnoj […]<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":102,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":[],"categories":[6,5,3],"tags":[],"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/dragan.bagic.info\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/100"}],"collection":[{"href":"http:\/\/dragan.bagic.info\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"http:\/\/dragan.bagic.info\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/dragan.bagic.info\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/dragan.bagic.info\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/comments?post=100"}],"version-history":[{"count":4,"href":"http:\/\/dragan.bagic.info\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/100\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":105,"href":"http:\/\/dragan.bagic.info\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/posts\/100\/revisions\/105"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/dragan.bagic.info\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media\/102"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/dragan.bagic.info\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=100"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"http:\/\/dragan.bagic.info\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/categories?post=100"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"http:\/\/dragan.bagic.info\/wp\/wp-json\/wp\/v2\/tags?post=100"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}