CHF

Za koga su glasali dužnici u CHF-u?

Jedna od tema koja me zanima iz područja ponašanja birača jest interesno glasanje, kojeg radno možemo definirati kao sklonost birača da svoj politički odabir primarno temelje na konkretnoj materijalnoj koristi od odluka ili obećanja određenog političkog aktera. Takav model ponašanja birača spada u najčešće zdravo-razumske i laičke teorije o ponašanju birača, uz onu o primarnoj svjetonazorskoj političkoj orijentaciji (lijevo-desno). Ona podrazumijeva da će birači dati glas onom akteru koji mu “nudi više”, odnosno da će birači biti skloni dati glas strankama na vlasti ako su mu tijekom mandata nešto “dali”, kao znak zahvalnosti.

Ovaj oblik političkog ponašanja najbolje se može mjeriti u odnosu na one političke aktere koji se za glasove birača bore s pozicije vlasti, dakle one aktere za koje znamo da su određenoj skupini građana donijeli određenu konkretnu materijalnu korist. Naime, u toj situaciji ne postoji problem povjerenja u obećanje, s obzirom da je određeno obećanje ispunjeno, odnosno odluka donesena i ta skupina je nedvojbeno dobila određenu korist. Kod opozicije postoji intervenirajuća varijabla (ne)povjerenja u obećanja. S obzirom na vrlo visoki stupanj političkog cinizma, odnosno nepovjerenja birača u obećanja političkih aktera, teško je doista utvrditi izravnu vezu između obećanja aktera i odluke da se za njega glasa zbog konkretnog obećanja.

Tijekom protekloga mandata Vlade Zorana Milanovića kao najznačajnija odluka koja je određenoj skupini donijela značajnu izravnu materijalnu korist jest konverzija stambenih kredita podignutih u švicarskim francima u eure. Za većinu ljudi i kućanstava iz te skupine navedena odluka donosi dugoročno značajnu financijsku korist, prije svega u smislu smanjenja glavnice duga. Stoga je logično pretpostaviti, ako prihvatimo teoriju o interesnom glasovanju, da je koalicija Hrvatska raste imala političke koristi od te odluke, odnosno da je dobila podršku nadproporcionalnog broja birača koji žive u kućanstvima “opterećenima” kreditima u CHF-u. Takva očekivanja su se i javljala u medijima prije i nakon donošenja odluke o konverziji. Neki čak iznose tezu da je ta odluka osigurala lijevoj koaliciji momentu i omogućila sustizanje desne koalicije.

Kako bi provjerio navedenu tezu, te pridodao još slučajeva za znanstveni rad na ovu temu kojeg dugo imam u planu, zamolio sam kolege u Ipsosu da dodaju u Crobarometar pitanje koja mi omogućavaju identifikaciju osoba koje su osobno digle kredit u CHF-u, odnosno koje žive u kućanstvu u kojem je neki drugi član digao kredit u CHF-u. Podaci su prikupljeni u dva vala, u listopadu, neposredno prije izbora, te u studenom, nakon izbora. U listopadskom valu ispitanici su pitani za koju stranku ili koaliciju namjeravaju glasati, a u studenom za koju stranku ili koaliciju su glasali. Valja napomenuti da spajanje podataka iz ova dva vala pomalo zamućuje sliku kada su u pitanju rezultati za birače Mosta i ostalih stranaka, pošto je između istraživanja u listopadu i izbora Most snažno rastao, a ostale stranke pale. No, odnos između dvije vodeće koalicije je bio sličan kao na izborima, odnosno prije svega Hrvatska raste nije dodatno rasla, pa je onda spajanje tih podataka legitimno za testiranje hipoteze jesu li upravo oni imali neke posebne korosti od odluke o konverziji.

Podaci pokazuju kako nema uvjerljivog dokaza da je lijeva koalicija imala izravne političke koristi od konverzije kredita. Naime, udio birača koji su osobno podigli takav kredit ili žive u kućanstvu u kojem je neki drugi član podigao takav kredit je tek neznatno viši među biračima Hrvatske raste nego među biračima drugih stranaka, odnosno ukupnoj populaciji, te ta razlika nije statistički značajna (Chi-Square test nije statistički značajan usprkos velikom ukupnom uzorku). Naime, udio takvih birača je tek za 0,5 postotnih bodova manji među glasačima Domoljubne koalicije, a nije bitno niži niti među ostalim biračima koji su izašli na izbore. Jedino se zamjećuje da su birači iz ove skupine značajno rjeđi među apstinentima, dakle nešto su više od prosjeka populacije izašli na birališta. No, to je vjerojatno posljedica njihovih drugih obilježja (demografija).

n Imaju kredit u CHF-u Nemaju kredit u CHF-u
Ukupno 1929 3,60% 96,40%
Domoljubna koalicija 489 4,20% 95,80%
Hrvatska raste 481 4,70% 95,30%
Most 153 3,00% 97,00%
Ostali 389 3,60% 96,40%
Apstinenti 418 1,90% 98,10%

Za podrobniji zaključak analizu bi trebalo malo rafinirati pa procijeniti učinak ovog obilježja u odnosu na ostala, kao što su socio-demografska ili socio-ekonomska obilježja. Također, trebalo bi u regresiju uvrstiti i prethodno političko ponašanje. No, ova jednostavna analiza ukazuje kako će zaključci i takve analize biti slični, pogotovo što se može pretpostaviti da su birači iz skupine “žrtava CHF-a” i po drugim obilježjima bliski profilu tipičnih birača lijeve koalicije (viši socio-profesionalni status, nešto viši prihodi, nešto veća koncentracija u gradovima), što bi zapravo moglo dodatno umanjiti efekt pripadanja ovoj skupini na politički odabir. Kao ograničenje ove analize se može uzeti i činjenica da su na isti način tretirani i birači koji su osobno nositelji kredita i članovi njihovih kućanstava.

Navedeni zaključak donekle relativizira i činjenicu da u trenutku prije izbora ovi birači još nisu zapravo “konzumirali” ovu odluku, odnosno nisu izravno osjetili njezine posljedice. Moguće je da zbog toga njezin efekt na političko ponašanje nije bio onakav kakav bi bio da su rješenja o konverzijama stigla na kućne adrese prije izbora ili da su konverzije doista bile provedene. Valja navesti i da je u medijima tijekom listopada “podgrijavana” neizvjesnost da li će se konverzija doista i dogoditi, s obzirom na tužbe banaka Ustavnom sudu, te da li će one doista za većinu biti povoljne/korisne ili ne. Ta neizvjesnost je također mogla umanjiti efekt ovog poteza Vlade.

Međutim, treba naglasiti kako se iz ove analize ne može zaključiti da odluka o konverziji kredita u CHF-u nije bila politički korisna za lijevu koaliciju. Moguće je da je takva odluka poboljšala ukupni dojam o njihovoj vladavini među širim krugom birača, te im olakšala donošenje odluke o (ponovnom) glasanju za te stranke.

About the author

dragan

View all posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *