Broj glasova_blokovi

Glasačka povijest birača Mosta: podaci izlaznih anketa

Uspjeh Mosta na izborima razbuktao je rasprave o socio-ekonomskom i političkom profilu njegovih birača. Ta tema se parafrazira kroz pitanje “kome su birači više uzeli, SDP-u ili HDZ-u”. Jedan pokušaj odgovora dali su kolege koji su radili statističke analize ponašanja birača na prethodnim izborima. Oni su temeljem korelacija rezultata Mosta i drugih stranaka na prethodnim izborima zaključili kako su birači Mosta uzeli nešto više HDZ-ovih birača (birača Domoljubne koalicije) nego SDP-u (Kukuriku koaliciji/Hrvatska raste).

U pokušaju da pomognem rasvijetliti navedeno pitanje, koliko je to moguće, iznosim podatke s kojima raspolažem – a to su podaci iz izlaznih anketa. Izlazne ankete su provedene na dan izbora na 400 biračkih mjesta u RH na uzorku od 34353 ispitanika. Izlazne ankete su posebno pogodne za davanje nekih indikatora na ovu temu jer se radilo o istraživanju koje se pokazalo vrlo preciznim, te je provedeno na velikom uzorku. Poduzorak birača Mosta iznosio je čak oko 4700 ispitanika. Izlazne ankete su uz osnovno pitanje za koga su birači glasali na biračkom mjestu uključivalo 3 do 4 dodatna pitanja koja služe za kontrolu strukture uzorka. Jedno od njih jest i izlazak i glasanje na izborima 2011. godine.

Prema tim podacima, relativnu većinu biračkoga tijela Mosta (oko 38%) čine birači koji na izborima 2011. godine NISU glasali niti za HDZ niti za Kukuriku koaliciju, nego za razne male stranke od koji neke jesu ušle u Hrvatski Sabor (Laburisti, HSP dr. Ante Starčević, Nezavisna lista don Ivana Grubišića) ali većina nije (tablica 1). Međutim, odmah iza se nalaze bivši birači Kukuriku koalicije, koji čine čak oko 30% biračkoga tijela Mosta. S druge strane, bivši birači HDZ-a čine znatno manje, tek oko 12% biračkoga tijela Mosta, dok 1/5 čine novi birači, koji nisu glasali na izborima 2011. godine. Ovakvi rezultati su posve logični ako znamo da je Kukuriku koalicija od prošlih izbora izgubila oko 1/5 svoje biračke baze iz 2011. godine, odnosno oko 170.000 birača, dok s druge strane HDZ vjerojatno nije izgubio ništa od oko 550.000 birača iz 2011. godine.

S obzirom da navedene četiri skupine imaju različit udio u uzorku/populaciji, zanimljivo je pogledati u kojoj skupini je Most zahvatio relativno više. Iz indeksa u zadnjem stupcu se vidi omjer udjela određene skupine među biračima Mosta i u ukupnom uzorku. Vidljivo je da je Most privukao natprosječno nove glasače te glasače manjih stranaka, gotovo dvostruku u odnosu na njihov udio u ukupnom uzorku. Most je, razumljivo, privukao ispodprosječno birače HDZ-a i Kukuriku koalcije, jer su oni bili uglavnom lojalni svojim prethodnim izborima, no i iz tog indeksa je vidljivo da je Most uzeo više birača Kukuriku koalicije nego HDZ-a.

Tablica 1 – Struktura birača Mosta prema glasanju 2011. godine na temelju izlaznih anketa

Birači Mosta Ukupni uzorak Indeks
Nisam glasovao 20,0% 11,3% 177%
HDZ 11,6% 28,6% 41%
Kukuriku koalicija 30,0% 38,1% 79%
Ostale stranke 38,4% 22,1% 174%

Iz navedenih podataka se,  dakle, može zaključiti da je Most privukao, relativno gledajući, prije svega birače malih stranaka te nove birače, ali i da u apsolutnom udjelu značajan dio u njegovom biračkom tijelu čine bivši birači Kukuriku koalicije iz 2011. godine. Iz ovih podataka se, dakle, ne može zaključiti da je Most uzeo više birača HDZ-u nego SDP-u i suradnicima, nego upravo suprotno. Teza da je Most morao uzeti HDZ-u temelji se na dojmu da je HDZ imao vrlo visoku podršku birača prije pojave Mosta, a onda tijekom recentne izborene kampanje pao.

U javnosti je postojao dojam da je HDZ privukao značajan broj novih birača tijekom protekle tri godine, od promjena na čelu stranke, te da je faktički uspio privući nezadovoljnike radom vladajućih. Takav dojam posljedica pobjede na dvojima europarlamentarnim izborima te u konačnici pobjeda na predsjedničkim izborima. Za konstrukciju dojma da je HDZ-ova koalicija uspjela povratiti povjerneje birača te privući nezadovoljnike ključnu ulogu su imali EU izbori 2013., a pogotovo 2014. godine. Naime, na obojima je HDZ-ova koalicija ostvarila pobjedu, pogotovo 2014. godine. Ti rezultati su se kasnije što eksplicitno što implicitno počeli koristiti kao referenca općih odnosa snaga, iako su tada ankete pokazivale kako HDZ-ova koalicija nema podršku više od 30% birača (što je bio jedan od razloga napada HDZ-a na agencije za istraživanja). No, rezultati tih izbora su zapravo posve pogrešno interpretirani. Naime, na oba “kruga” EU izbora izlaznost na te izbore je bila ekstremno niska te njihovi rezultati nisu ništa mogli reći o raspodjeli preferencija birača koji inače izlaze na parlamentarne ili predsjedničke izbore. Oni su samo pokazivali da je HDZ-ova baza motiviranija od SDP-ove (Kukuriku). To je vidljivo iz tablice 2 u kojoj se vidi da HDZ s partnerima nije uspjevao osvojiti više od 380.000 birača, što je više nego dvostruko manje od onoga što su stranke sadašnje Domoljubne koalicije osvojile 2011. ali i 2015.

Pa čak niti prvi krug predsjedničkih izbora nije pokazivao rast podrške birača desnom centru. Naime, Kolinda Grabar Kitarović je osvojila oko 660.000 glasova, dakle manje nego stranke koje su je podržavale 2011. Jedini rezultat koji je mogao indicirati određeni rast podrške HDZ-ovoj koaliciji (desnom centru), bio je drugi krug izbora za Predsjednika. No, taj se rezultat također ne može ispravno interpratirati kao rast podrške HDZ-u i partnerima nego prije svega kao uspjeh same kandidatkinje. Ako predsjedničke izbore želimo interpretirati kao indikator kretanja stranačkih preferencija, onda je prvi krug predsjedničkih izbora uvijek puno bolji indikator (vrijedi npr. i za uspjeh Ive Josipovića 2009. godine). U isto vrijeme, tijekom tog perioda se rejting HDZ-ove koalicije u anketama kretao na razini od oko 30%, što je uz izlaznost od oko 2,2 milijuna birača iznosilo podršku oko 660.000 birača.

Tablica 2 – Broj glasova dvaju glavnih blokova

Parlamentarni 2011. EU izbori 2013. EU izbori 2014. Prvi krug Predsjedničkih Drugi krug Predsjedničkih Parlamentarni 2015.
HDZ + partneri 823.904 272.300 381.844 665.379 1.114.945 746.294
SDP + partneri 958.318 266.223 275.904 687.678 1.082.436 784.846

(rezultati nisu originalni nego su zbrajani rezultati različitih lista kako bi se održala usporedivost od 2011. do 2015.)

Dakle, ništa što se dogodilo od 2011. do danas nije indiciralo da je HDZ sa svojim partnerima uspio privući simpatije nekih novih birača koje su imali 2011. godine, dok su neki rezultati (ankete i prvi krug predsjedničkih izbora) ukazivali da je čak došlo do određene negativne sinergije.

Drugo je pitanje je li Most HDZ-u uzeo potencijal rasta, s obzirom da bi se očekivalo da glavna oporbena stranka/koalicija privuče nezadovoljnike.No, HDZ nije niti u jednom trenutku vodio kampanju koja bi mogla privući nezadovoljnike s centra ili čak lijevog centra (gdje ih je bilo najviše) ili pak birače koji su na prošlim izborima tražili nešto novo, tako da se može zaključiti da HDZ nije niti aspirirao prema tom tipu birača. S obzirom da glavna oporbena stranka nije aspirirala na birače centra ili lijevog centra, taj prostor je bio “otvoren”.

About the author

dragan

View all posts

Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *